nedjelja, 15. veljače 2015.
Županije Federacije Bosne I Hercegovine
Upravna podjela Federacije: BiH
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 federalnih jedinica, županija:
Broj Županija 10.
Središnja Bosna Travnik 1.
Hercegovačko-neretvanska Mostar 2.
Zapadnohercegovačka Široki Brijeg 3.
Sarajevska ili Vrhbosanska Sarajevo 4.
Unsko-sanska Bihać 5.
Posavska Orašje 6.
Tuzlanska ili Soli Tuzla 7.
Zeničko-dobojska ili Žepačko-bobovačka Zenica 8.
Bosansko-podrinjska Goražde Goražde 9.
Hercegbosanska Livno 10.
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 federalnih jedinica, županija:
Broj Županija 10.
Središnja Bosna Travnik 1.
Hercegovačko-neretvanska Mostar 2.
Zapadnohercegovačka Široki Brijeg 3.
Sarajevska ili Vrhbosanska Sarajevo 4.
Unsko-sanska Bihać 5.
Posavska Orašje 6.
Tuzlanska ili Soli Tuzla 7.
Zeničko-dobojska ili Žepačko-bobovačka Zenica 8.
Bosansko-podrinjska Goražde Goražde 9.
Hercegbosanska Livno 10.
Upravna Podjela BIH
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta i jednoga distrikta.
Entiteti BiH su:
Federacija Bosne i Hercegovine
Republika Srpska
Distrikt je Brčko.
Entiteti BiH su:
Federacija Bosne i Hercegovine
Republika Srpska
Distrikt je Brčko.
Politika Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina ima tri predsjednika (hrvata,bošnjaka i srba)
Predsjednici su Dragan Čović,Mladen Ivanić,Bakir Izetbegović.
BDP (PKM),procjena 2010. - ukupno 30,4 milijardi $ (102.) - po stanovniku 7 816 $ (93.)
Valuta konvertibilna marka (100 feninga)
Predsjednici su Dragan Čović,Mladen Ivanić,Bakir Izetbegović.
BDP (PKM),procjena 2010. - ukupno 30,4 milijardi $ (102.) - po stanovniku 7 816 $ (93.)
Valuta konvertibilna marka (100 feninga)
Religijska podjela
Religijska podjela uglavnom slijedi etničku: 88% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani, a 99% Srba su pravoslavci. U Bosni i Hercegovini živjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljedeći: Albanci - 4.922, Crnogorci - 10.048, Česi - 590, Talijani - 732, Židovi - 426, Mađari - 893, Makedonci - 1.596, Nijemci - 470, Poljaci - 526, Romi - 8.864, Rumunji - 162, Rusi - 297, Rusini - 133, Slovaci - 297, Slovenci - 2.190, Turci - 267 i Ukrajinci - 3.929.
Katolička i upravna podjela Bosne i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice:
1 Nadbiskupija:
Vrhbosanska nadbiskupija
3 Biskupije:
Mostarsko-Duvanjska biskupija
Banjolučka biskupija
Trebinjsko-Mrkanska biskupija
Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije franjevačke provincije:
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Hercegovačka franjevačka provincija
1 Nadbiskupija:
Vrhbosanska nadbiskupija
3 Biskupije:
Mostarsko-Duvanjska biskupija
Banjolučka biskupija
Trebinjsko-Mrkanska biskupija
Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije franjevačke provincije:
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Hercegovačka franjevačka provincija
Promet
Postoje cestovni, željeznički, riječni (riječna luka Bosanski Brod) te zračni promet.
U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu.
Neke željezničke pruge napravljene su za vrijeme Austro-Ugarske, dok se danas koriste tek povremeno zbog toga što su u ratu uništene.
Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci.
Trenutno se gradi suvremena autocesta Koridor 5c.
U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu.
Neke željezničke pruge napravljene su za vrijeme Austro-Ugarske, dok se danas koriste tek povremeno zbog toga što su u ratu uništene.
Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci.
Trenutno se gradi suvremena autocesta Koridor 5c.
Površina
Bosna i Hercegovina obuhvaća površinu od 51 129 km² po podatcima Savezne geodetske uprave SFRJ iz 1953. godine. Isti podatak navodi i Opća i nacionalna enciklopedija
Prema podatcima Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Bosne i Hercegovine riječ je o 51 209,2 km² ukupne površine, od čega 51 197,0 km² otpada na kopno, a 12,2 km² na more. CIA navodi podatak o 51 197 km² ukupne površine; 51 187 km² kopna i 10 km² voda. Hrvatska enciklopedija (2000.) navodi podatak o 51 209,2 km² ukupne površine.
Prema podatcima Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Bosne i Hercegovine riječ je o 51 209,2 km² ukupne površine, od čega 51 197,0 km² otpada na kopno, a 12,2 km² na more. CIA navodi podatak o 51 197 km² ukupne površine; 51 187 km² kopna i 10 km² voda. Hrvatska enciklopedija (2000.) navodi podatak o 51 209,2 km² ukupne površine.
Klima
Klima u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima mediteranska. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru "razbacana" su po strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj krških polja. Najveći gradovi BiH su Banja Luka, Zenica, Mostar,Sarajevo i Tuzla.
Zemljopis
Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je Maglić (2386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoačka jezera ubrajaju se Kukavičko jezero, Boračko jezero, Modračko jezeroitd. Buško jezero je najveće (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je Bosna (koja se nalazi isključivo u BiH).
Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. lipa, javor, grab, bagrem, klen, u središnjem bukva, grab, javor, smreka, jasen itd., a u južnom dijelu postoji makija
Neum u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je jedini izlaz na more.
Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. lipa, javor, grab, bagrem, klen, u središnjem bukva, grab, javor, smreka, jasen itd., a u južnom dijelu postoji makija
Neum u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je jedini izlaz na more.
Gospodarstvo
Poslije Makedonije, Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u socijalističkoj Jugoslaviji. Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji.
Tri godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.
Nezaposlenost je 2002. godine iznosila 41%.
U Posavini se uzgajaju žitarice i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom perad i svinje.
Na poljima koja su smještena kod Neretvinog donjeg toka, zahvaljujući toploj mediteranskoj klimi, uzgaja se vinova loza, razno povrće i maslina,šipak, klementine, mandarine, limun (doduše znatno manje od mandarina i klementina) te ostalo voće. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se šljive, jabuke i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no stočarstvo je veoma razvijeno.
Tri godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.
Nezaposlenost je 2002. godine iznosila 41%.
U Posavini se uzgajaju žitarice i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom perad i svinje.
Na poljima koja su smještena kod Neretvinog donjeg toka, zahvaljujući toploj mediteranskoj klimi, uzgaja se vinova loza, razno povrće i maslina,šipak, klementine, mandarine, limun (doduše znatno manje od mandarina i klementina) te ostalo voće. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se šljive, jabuke i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no stočarstvo je veoma razvijeno.
Stanovništvo
Prema podacima iz CIA fact book iz 2000. godine, BiH ima 4.025.000 stanovnika a etnički sastav je bio sljedeći - 48%Bošnjaci, 37.1% Srbi, 14.3% Hrvati i 0.6% ostali.
Šport
Bosna i Hercegovina je zemlja mnogih svjetskih poznatih sportaša, od kojih su mnogi nastupali u momčadim bivše Jugoslavije.
Najvažniji međunarodni sportski događaj na prostoru BiH bile su 14. zimske olimpijske igre održan u Sarajevu od 7.-19. veljače 1984.g. Neki od poznatih olimpijaca su:
Rim, 1960: Tomislav Knez i Velimir Sombolac (nogomet),
Tokio, 1964: Mirsad Fazlagić (nogomet),
München, 1972.: Abaz Arslanagić, Milorad Karalić, Nebojša Popović, Đorđe Lavrinić, Dobrivoje Seleć (rukomet)
Moskva, 1980.: Mirza Delibašić i Ratko Radovanović (košarka)
Los Angeles, 1984.: Zdravko Rađenović, Zlatan Arnautović (rukomet) i Anto Josipović (boks).
Najpopularniji sport u BiH je nogomet, neki od biših poznatih igrača su Josip Katalinski, Dušan Bajević, Miroslav Blažević,Ivica Osim, Safet Sušić, i Mirsad Fazlagić, a od današanji su: Edin Džeko, Zvjezdan Misimović, Vedad Ibišević, Emir Spahić,Asmir Begović, Miralem Pjanić i mnogi drugi. Najpopularniji sport u BiH je nogomet, neki od biših poznatih igrača su Josip Katalinski, Dušan Bajević, Miroslav Blažević,Ivica Osim, Safet Sušić, i Mirsad Fazlagić, a od današanji su: Edin Džeko, Zvjezdan Misimović, Vedad Ibišević, Emir Spahić,Asmir Begović, Miralem Pjanić i mnogi drugi.
Najvažniji međunarodni sportski događaj na prostoru BiH bile su 14. zimske olimpijske igre održan u Sarajevu od 7.-19. veljače 1984.g. Neki od poznatih olimpijaca su:
Rim, 1960: Tomislav Knez i Velimir Sombolac (nogomet),
Tokio, 1964: Mirsad Fazlagić (nogomet),
München, 1972.: Abaz Arslanagić, Milorad Karalić, Nebojša Popović, Đorđe Lavrinić, Dobrivoje Seleć (rukomet)
Moskva, 1980.: Mirza Delibašić i Ratko Radovanović (košarka)
Los Angeles, 1984.: Zdravko Rađenović, Zlatan Arnautović (rukomet) i Anto Josipović (boks).
Najpopularniji sport u BiH je nogomet, neki od biših poznatih igrača su Josip Katalinski, Dušan Bajević, Miroslav Blažević,Ivica Osim, Safet Sušić, i Mirsad Fazlagić, a od današanji su: Edin Džeko, Zvjezdan Misimović, Vedad Ibišević, Emir Spahić,Asmir Begović, Miralem Pjanić i mnogi drugi. Najpopularniji sport u BiH je nogomet, neki od biših poznatih igrača su Josip Katalinski, Dušan Bajević, Miroslav Blažević,Ivica Osim, Safet Sušić, i Mirsad Fazlagić, a od današanji su: Edin Džeko, Zvjezdan Misimović, Vedad Ibišević, Emir Spahić,Asmir Begović, Miralem Pjanić i mnogi drugi.
Kultura
Nekadašnji rimski gradovi nalazili su se u Mogorjelu, Bigesti i Cimu, a danas postoje samo njihovi ostaci.
U stare gradove ubrajaju se Bobovac, Vranduk i Srebrenik, a njihovi dijelovi su u Jajcu i Počitelju. Stećci potječu iz srednjeg vijeka, a najviše ih ima u Radimlji. Humačka je ploča najstariji spomenik koji je napisan na hrvatskom jeziku u BiH, a napisan je na bosančici(sadrži još i pet glagoljičnih slova).
Poznati slikari iz vremena poslije drugog svjetsko rata su: Virgilije Nevjestić, Bekir Misirlić, Ljubo Lah, Meha Sefić, Franjo Likar, Mersad Berber, Ibrahim Ljubović, Dževad Hozo, Affan Ramić, Safet Zec, Ismar Mujezinović i Mehmed Zaimović. Bosna i Hercegovina dala je i brone književnika kao što su npr. pjesnici Antun Branko Šimić, Aleksa Šantić, Jovan Dučić i Mak Dizdar, te npr. pisci Ivo Andrić, Meša Selimović, Semezdin Mehmedinović, Branko Ćopić, Miljenko Jergović, Isak Samokovlija,Abdulah Sidran, Petar Kočić.
U stare gradove ubrajaju se Bobovac, Vranduk i Srebrenik, a njihovi dijelovi su u Jajcu i Počitelju. Stećci potječu iz srednjeg vijeka, a najviše ih ima u Radimlji. Humačka je ploča najstariji spomenik koji je napisan na hrvatskom jeziku u BiH, a napisan je na bosančici(sadrži još i pet glagoljičnih slova).
Poznati slikari iz vremena poslije drugog svjetsko rata su: Virgilije Nevjestić, Bekir Misirlić, Ljubo Lah, Meha Sefić, Franjo Likar, Mersad Berber, Ibrahim Ljubović, Dževad Hozo, Affan Ramić, Safet Zec, Ismar Mujezinović i Mehmed Zaimović. Bosna i Hercegovina dala je i brone književnika kao što su npr. pjesnici Antun Branko Šimić, Aleksa Šantić, Jovan Dučić i Mak Dizdar, te npr. pisci Ivo Andrić, Meša Selimović, Semezdin Mehmedinović, Branko Ćopić, Miljenko Jergović, Isak Samokovlija,Abdulah Sidran, Petar Kočić.
Povjest
Prvi svjetski rat je počeo kad je austrougarski prijestolonasljednik ubijen u Sarajevu
Ime zemlji Bosni potekolo je od rijeke Bosne koja izvire u blizini Sarajeva,a uljeva se u Savu kod Šemca. Od kud rijeci ime nije još pouzdano protumačeno.
U prvim stoljećima nove ere, Bosna je bila dio Rimskog Carstva. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali Bizant i zapadni nasljednici Rima. Slaveni su se naselili u 7. stoljeću, a Srbija i Hrvatska vladale su nad dijelovima Bosne u 9. stoljeću. U 10. i 11. stoljeću Arpadovići. Poslje ovih carstva vladali su feudalci.
Ime zemlji Bosni potekolo je od rijeke Bosne koja izvire u blizini Sarajeva,a uljeva se u Savu kod Šemca. Od kud rijeci ime nije još pouzdano protumačeno.
U prvim stoljećima nove ere, Bosna je bila dio Rimskog Carstva. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali Bizant i zapadni nasljednici Rima. Slaveni su se naselili u 7. stoljeću, a Srbija i Hrvatska vladale su nad dijelovima Bosne u 9. stoljeću. U 10. i 11. stoljeću Arpadovići. Poslje ovih carstva vladali su feudalci.
Smještaj
Bosna i Hercegovina je smještena na zapadnom Balkanu, a graniči s Hrvatskom na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te sa Srbijom i Crnom Gorom na istoku.
Opći podaci
Službeni jezik je bošnjački, hrvatski i srpski
Glavni je grad Sarajevo
Pozivni broj je +387
Po popisu stanovnika (2013.g) ima 4.377.033 stanovnika
Bosna i Hercegovina obuhvaća površinu od 51 129 km²
Pretplati se na:
Postovi (Atom)